|
|
|
|
|
|
| |
|
|
| |
|
|
| |
|
RUSKI VLADARI (
od 862 do 1917 godine ) |
| |
|
VLADAR |
GODINA VLADAVINE |
|
Рюрик |
862-879 |
|
Олег |
879 - 912 |
|
Игорь
Рюрикович |
912 - 945 |
|
Ольга |
945 - 957 |
|
Святослав
Игоревич |
957 - 972 |
|
Ярополк I |
972-980 |
|
Владимир
Велики или Свети |
980 - 1015 |
|
Святополк
Окаянный |
1015 -
1019 |
|
Ярослав I
Мудрый |
1019-1054 |
|
Изяслав I
Ярославич |
1054 -
1078 |
|
Всеволод I
Ярославич |
1078 -
1093 |
|
Святополк
II Изяславич |
1093 -
1113 |
|
Владимир
II Всеволодович |
1113 -
1125 |
|
Мстислав I
Владимирович |
1125 -
1132 |
|
Ярополк II
Владимирович |
1132 -
1138 |
|
Всеволод
II Ольгович |
1139 -
1146 |
|
Изяслав II
Мстиславич |
1146 -
1154 |
|
Юрий I
Владимирович Долгорукий |
1154 -
1157 |
|
Мстислав
II |
1157 -
1159 |
|
Ростислав |
1159 -
1167 |
|
Мстислав
II |
1167 -
1169 |
|
Андрей
Юрьевич Боголюбский |
1157 -
1174 |
|
Михаил
Юрьевич |
1174 -
1176 |
|
Всеволод
III Юрьевич |
1176 -
1212 |
|
Юрий II
Всеволодович |
1212 -
1216 |
|
Константин
Всеволодович |
1216 -
1219 |
|
Юрий II
Всеволодович |
1219 -
1238 |
|
Ярослав II
Всеволодович |
1238 -
1252 |
|
Александр
Невский, свети |
1252 -
1263 |
|
Ярослав
III Ярославич |
1263 -
1272 |
|
Василий
Ярославич |
1272 -
1276 |
|
Дмитрий
Александрович |
1276 -
1294 |
|
Андрей
Александрович |
1294 -
1304 |
|
Михаил II
Ярославич |
1304 -
1319 |
|
Юрий III
Данилович |
1319 -
1326 |
|
Александр
Михайлович |
1326 -
1328 |
|
Иван I
Данилович Калита |
1328 -
1340 |
|
Симеон
Иваннович Гордый |
1340 -
1353 |
|
Иван II
Кроткий |
1353 -
1359 |
|
Дмитрий
Константинович |
1359 -
1363 |
|
Дмитрий
Иваннович Донской |
1369 -
1389 |
|
Василий I
Димитриевич |
1389 -
1425 |
|
Василий II
Васильевич Тёмный |
1425 -
1462 |
|
Иван III
Васильевич |
1462 -
1505 |
|
Василий
III Иваннович |
1505 -
1533 |
|
Елена
Глинская |
1533 -
1538 |
|
мајка наследника престола Иоанна |
1538 -
1547 |
|
Цар Иван
IV Грозни |
1533 -1584 |
|
Цар Фёдор
Иваннович |
1584 -
1598 |
|
Цар Борис
Федорович Годунов |
1598 -
1605 |
|
Фёдор
Борисович Годунов |
1605 |
|
Лжедмитрий
I |
1605 -
1606 |
|
Цар
Василий Иоаннович Шуйский |
1606 -
1610 |
|
Цар
Михаил Фёдорович |
1613 -
1645 |
|
Цар
Алексей Михайлович |
1645 -
1676 |
|
Цар Фёдор
Алексеевич |
1676 -
1682 |
|
Софья
Алексеевна |
1682 -
1689 |
|
Иван V
Алексеевич |
1682 -
1696 |
|
Пётр I
Велики, Император |
1682 -
1725 |
|
Екатерина
I |
1725 -
1727 |
|
Пётр II |
1727 -
1730 |
|
Анна
Иоанновна |
1730 -
1740 |
|
Анна
Леопольдовна |
1740 -
1741 |
|
Елизавета
Петровна |
1741 -
1761 |
|
Пётр III
Фёдорович |
1761 -
1762 |
|
Екатерина
II Великая |
1762 -
1796 |
|
Павел I
Петрович |
1796 -
1801 |
|
Александр
I Павлович |
1801 -
1825 |
|
Николай I
Павлович |
1825 -
1855 |
|
Александр
II Николаевич |
1855 -
1881 |
|
Александр
III Александрович |
1881 -
1894 |
|
Николай II
Александрович |
1894 -
1917 |
|
| |
Vrh strane |
|
| |
ISTORIJA RUSIJE
( od 862 do 1917 godine ) |
| |
|
Prva Ruska država bila je Kijevska Rusija čije se stanovništvo mahom
bavilo zemljoradnjom. Rusija je bila važan trgovački put između
Skandinavskog poluostrva i gradova južno od njihove tadašnje
teritorije. Rusi su bili u prilično nezavidnom položaju koji je
bio posledica unutrašnjih razmirica. Zatražili su pomoć od
Skandinavaca koji šalju trgovca Rurika. Rurik osniva prvu rusku
dinastiju, a njegov rođak Oleg , nakon njegove smrti, prenosi
prestonicu u Kijev.
U 10. veku oko 988 godine Vladimir prihvata
pravoslavlje. Pravoslavlje u Rusiju dolazi preko Grka koji pored
vere donose i svoju kulturu. U 11. veku Kijevska Rusije je imala
između 7 i 8 miliona stanovnika. U 12. veku dolazi do raspada
Kijevske Rusije zbog nesuglasica među vlastelom. Volga opet
dobija na značaju kao trgovački put, a i Moskva dobija na
značaju. U narednom periodu Rusija je bila pod mongolskom vlašću.
Mongoli su ih osvojili predvođeni unukom Džingis Kana. Nova
prestonica postaje Sarai. Mongoli su preko ruskih posrednika
uzimali danak, a Rusi su mogli da zadrže običaje i religiju. "Zlatna
Horda" se raspada, nakon nekog vremena uticaj Mongola slabi.
Ivan Veliki je odbio da plaća danak i proširuje teritoriju do
Arktika. Bili su česti ratovi sa Litvanijom.
U 16. veku Ivan IV
Grozni vladao je apsolutistički. Proširio je državu prema Sibiru
ali na zapad nije mogao. Nasledio ga je sin Fjodor koji je vladao
kraće vreme i svojom smrću obeležio kraj Rurikove dinastije.
Krajem 16. i početkom 17. veka Rusijom je vladao Boris Godunov.
Nakon njegove smrti bili su česti kozački napadi. 1690. Rusi
prihvataju sina poljskog kralja kao cara ali ne zadugo.
Nova
vladajuća dinastija u Rusiji započela je sa Mihajlom Romanovim.
Ova dinastija je postojala sve do 1917. Petar Veliki ostao je
upamćen kao prvi reformator. Pobedio je Šveđane, razvio flotu,
vojsku, obrazovanje, a kod nas, na inicijativu našeg mitropolita
pomogao osnivanje gimnazije u Sremskim Karlovcima kao i zidanje
Saborne crkve u Beogradu. Sledeći značajniji vladar u ruskoj
istoriji bila je Katarina Velika koja na presto dolazi 1762.
godine. Ona je nastavila reforme i za vreme njene vladavine Rusi
su potpuno pobedili Tatare. Aleksandar I izneo je planove za
osnivanje Dume. U to vreme počinju Napoleonovi ratovi. Nikolaj I
"štitio" je Rusiju od prozapadnih ideja kojima su svi pre njega
bili naklonjeni. 1854. Rusija se umešala u krimski rat.
Nezadovoljni kmetovi su se pobunili i počeli da pljačkaju
zemljoposednike. Aleksandar II je izvršio emancipaciju kmetova
koja je dovela do oslobađanja 40 miliona ljudi. Aleksandar III,
slavofil, bio je neprijatelj reformista. Nakon njega na vlast
dolazi Nikolaj II.
|
| |
Vrh strane |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukoliko želite da naručite
naše usluge ili da se detaljnije informišete, budite ljubazni i popunite
upitnik
ili nas kontaktirajte putem e-maila
|
|

info@PoslujteSaRusijom.rs |
|
ili putem telefona :
|
|
011 268 15 99
|
|
|
|
Vaše predloge, komentare i sugestije,
možete poslati na e-mail adresu : |
|
info@poslujtesarusijom.rs |
|
| Яндекс
- Ruski pretraživač |
| Поиск по сайту |
|
| Pretraga sajta |
|
|